Područja Natura 2000 i krajinski parkovi
Narava i čovjek su se u tisućljećima zajedničkog života neraskidivo povezali.
Mrežu Natura 2000 čini preko 27.000 područja, u Sloveniji ih imamo 354, a uz Dravu ih nalazimo 8.

Krajinski park Mariborsko jezero i jedinstveni otok na Dravi
Mariborsko ili Bresterniško jezero iznad Mariborskog otoka nastalo je zajezitvijom rijeke Drave zbog hidroelektrane Mariborski otok. Danas je zaštićeno kao krajinski park. Jezero je vrlo popularno mjesto za rekreaciju Mariborčana i drugih posjetitelja. Uz obalu jezera postoji mnogo mogućnosti za aktivnosti i provođenje vremena: jezero omogućuje veslanje, surfanje, jedrenje, plivanje u bazenu, šetnju, vožnju biciklom ili trčanje.

Ptujsko jezero
Najveće slovensko umjetno jezero na rijeci Dravi oduševljava svojom veličinom. Jezero spada pod Natura 2000, jer tamo gnijezde mnoge ptice, među kojima su i obična čigra te riječni galeb.
Na desnoj obali Ptujskog jezera nalazimo promatračnicu ptica, koja nam omogućava promatranje širokog spektra ptičjih vrsta u tom području. Na jezeru su izgrađeni umjetni gnezdeni otoci za običnu čigru, riječnog galeba i crnokrlog galeba. Oko jezera je izgrađena 12 km duga staza te je postavljena ornitološka promatračnica sa svim najvažnijim informacijama o pticama.
Ormoško jezero
Umjetno jezero, koje se smatra jednim od najvećih akumulacijskih jezera u Sloveniji i predstavlja granicu između Slovenije i Hrvatske, zajedno s Ormoškim lagunama predstavlja najveće slovensko utočište za vodene ptice selivke.
Uz obalu jezera nalaze se veća trstišta, livade i močvarni šum. Ovdje su svoj dom pronašle brojne vodene ptice, a ovdje prezimuje i rijedak pritlikavi kormoran.

Dravograjsko jezero
(Črneško jezero)
Dravograjsko jezero (također Črneško jezero) je zajezitveno akumulacijsko jezero HE Dravograd na Dravi. Zajezdo, osim lijevog prirodnog okljuka, dodatno je usporilo rijeku, koja je zbog toga odlagala više naslaga i promijenila se u gotovo stajaću kopnenu vodu, otuda i naziv Dravograjsko jezero.
Obalna površina se postupno pretvorila u močvaru s otocima i trstom, koja posjeduje sve karakteristike osjetljivog i bogatog ekosustava močvare. Ovo je dragocjeni životni prostor uobičajenih, ali i rijetkih i posebnih biljaka i životinja. Ovdje brojne vodene ptice pronalaze zaklon i prostor za razmnožavanje. Poznatih je preko 150 vrsta. To su ptice stacionarke koje ovdje gnijezde i prezimljuju, a također je prisutno i mnogo selivica koje gnijezde ovdje, a zimi se sele u toplije krajeve.


Prirodni rezervat
Ormoške lagune
Ormoške lagune su močvara površine55 hektara antropogenog nastanka, koja se nalazi na području riječnog ekosustava Drave kod Ormoškog jezera. Sastoje se od plitkih bazena s trstištima i sadrže rogozu, a okružene su poplavnim šumama – rijetkim ostatkom mekokrilate riječne loke u Sloveniji. Ormoške lagune spadaju među najvažnije migracijske postojanke ptica u Sloveniji. Od drugih skupina životinja najviše pažnje zaslužuje redovito pojavljivanje vidre (Lutra lutra) te dvije ugrožene vrste beskralješnjaka, uz postojanje određenih zaštićenih tipova staništa.

Krajinski park Drava
Krajinski park Drava obuhvaća područje uz rijeku Dravu, koja teče između gradova Maribor i Ptuj. Nastajao je kroz stoljeća zbog poplava. Kroz povijest, još od ledenog doba nadalje, rijeka je obilježavala krajolik ogromnim nakupljama usedlina. Zbog redovitih poplava Drave oblikovao se raznolik i zanimljiv životni prostor.
Krajinski park
Kamenščak – Hrastovec
Krajinski park, s površinom od 851 ha, je 1992. godine uvršten na popis zaštićenih područja. Ima izuzetan prirodno-zaštitni značaj, posebno zbog očuvane povezanosti vodenog i šumskog ekosustava. Za skupinu dvoživaca to je vrlo važno, budući da imaju na raspolaganju odgovarajuće vodene i kopnene habitate. Obuhvaća područje općina Pesnica, Duplek i Lenart u Slovenskim goricama.
Krajinski park Šturmovec
Krajinski park Šturmovci nalazi se u sjeveroistočnoj Sloveniji, na Dravskoj ravnici, između Slovenskih gorica na sjeveru i Haloza na jugu. Cijeli krajinski park smješten je u općini Markovci, dok naselja Spodnji i Zgornji Šturmovci pripadaju općini Videm. Južnu granicu krajinskog parka čini rijeka Dravinja, a kao i ostala područja uz Dravu, odlikuje ga izvanredna biološka raznolikost. Značajan utjecaj na ovo okruženje imala je izgradnja Ptujskog jezera 1977. godine za potrebe hidroelektrane Formin, te je općina Ptuj prepoznala nužnost očuvanja biljne i životinjske raznolikosti tog područja. Dvije godine kasnije, dio Šturmovaca je zakonom zaštićen, a 2004. godine područje je pridruženo europskoj mreži važnih područja NATURA 2000.
Za mnoge je krajinski park Šturmovci danas poznat prvenstveno kao omiljena destinacija ljubitelja i promatrača ptica. Brojne ptice tu žive, prezimljuju ili se sezonski sele, a područje Drave između Maribora i Zavrča uvršteno je na europski popis ornitološki važnih područja.