Sve o Dravskoj biciklističkoj stazi

Rijeka Drava i Dravska biciklistička staza

dkp-zemljevid.jpg#asset:1996:url

Biciklistička staza uz rijeku Dravu prolazi kroz 4 države (Italija, Austrija, Slovenija, Hrvatska) i u cijelosti je duga približno 710 km. Staza počinje u neposrednoj blizini izvora rijeke Drave na Toblaškom polju (Toblach) u Italiji. Zatim nastavlja po austrijskoj Koruškoj (Kärnten), Sloveniji i na kraju Hrvatskoj (gdje trasa još nije u cijelosti uređena i označena).

Prvih 70 kilometara biciklističke staze od izvora Drave je jako zanimljivo jer se većinom vozimo nizbrdicom. Vrlo velik dio biciklističke staze prolazi kroz austrijsku Korušku te kraj Viča ulazi u Sloveniju i svoj put po Sloveniji nastavlja od Dravograda preko Radelja ob Dravi, Maribora i Ptuja sve do Ormoža i Središča ob Dravi, gdje nakon 145 km ulazi u Hrvatsku. Rijeka i biciklistička staza svoj put nastavljaju u smjeru Varaždina, gdje se nakon 63 km kod grada Legrada rijeka Mura (isto tako poznata zbog biciklističke rute - Murska biciklistička staza) ulijeva u rijeku Dravu, a ta se onda u blizini Osijeka ulijeva u rijeku Dunav.

Dravska biciklistička staza u Austriji

Drauradweg ili Dravska biciklistička staza u austrijskoj Koruškoj je jako dobro posjećena duga biciklistička ruta.

ADFC (njemački biciklistički klub), najvažnija međunarodna institucija za klasifikaciju biciklističkih staza, 2015. je godine Dravsku biciklističku stazu u Austriji ocijenila s pet zvjezdica, što je najviša moguća ocjena za pojedinačnu stazu u Europi, čime je postala jedna od samo četiri biciklističke staze u Europi koje imaju najvišu ocjenu.

Dravska biciklistička staza u Sloveniji i u Hrvatskoj

Slovenski dio Dravske biciklističke staze prolazi većinom po manje prometnim lokalnim cestama i u manjoj mjeri po uređenim biciklističkim rutama i stazama. Zbog različitih vrsta podloga i zahtjevnijeg uspona između Podvelke i Lovrenca na Pohorju slovenski je dio staze prikladan za iskusnije bicikliste. Preporuča se i upotreba trekking ili brdskih bicikala. Uspon na Lovrenc na Pohorju možemo lako izbjeći koristeći vlak od Podvelke do Fale.

Put započinjemo na međunarodnom graničnom prijelazu Vič. Nastavljamo u smjeru Dravograda, zatim po drugoj strani rijeke Drave kroz Bukovje, Trbonje, Dravče, Vuzenicu i Vuhred, sve do Podvelke. Ovdje staza skreće desno, gdje nas čeka jedini zahtjevniji uspon na stazi, približno 6 km dug uspon na Janževski vrh, Lehen i Lovrenc na Pohorju. Iz Lovrenca nastavljamo kroz Puščavu i Činžat do sela Fala, gdje se ponovno vozimo tik uz Dravu, a istovremeno (novost) prelazimo hidroelektranu Fala (najstariju na rijeci Dravi) i po stazi Jabolčna pot nastavljamo do Ruše. Kroz Bezenu, Bistricu na Dravi, Laznicu i Limbuš, pored Mariborskog otoka, jedinstvenog riječnog otoka kod nas, uskoro stižemo u drugi najveći slovenski grad - Maribor.

Iz Maribora prema Ptuju biciklist može izabrati dvije vrste biciklističke staze. Blažeg nagiba te udaljenija od ostalog prometa je ona koja prolazi kroz naselja Miklavž na Dravskem polju, Starše i Hajdinu. Alternativna staza na lijevoj strani rijeke Drave prolazi preko nekoliko kraćih i lakših uspona i nizbrdica kroz Malečnik i Trčovu do Zgornjeg i Spodnjeg Dupleka. Bicikliramo dalje kroz Vurberk i Krčevinu i onda uskoro stižemo do Ptuja, najstarijeg slovenskog grada. Put nastavljamo uz Ptujsko jezero, kroz Zabovce, Novo vas pri Markovcih i Stojnice, do Muretinca i do Ormoža. Od Ormoža staza vodi uz polja, kroz mala sela do Središča ob Dravi, gdje prelazimo međunarodni granični prijelaz s Hrvatskom. Biciklistička staza se ponovno približava očuvanom dijelu rijeke Drave. Uskoro dolazimo biciklom u Varaždin - grad s odlično očuvanom starom jezgrom grada.

Zadnji dio staze ide dijelom uz Varaždinsko jezero, zatim kroz atraktivna mala sela pored sljedećeg Dubravskog jezera te kroz Prelog dalje pored Donje Dubrave, gdje se staza sasvim približava rijeci Dravi. Na tom mjestu prelazimo rijeku te se vozimo prema Legradu, gdje možemo pogledati ušće rijeke Mure i rijeke Drave.

Kako je biciklistička staza označena

oznake-dkp-2018.jpg#asset:2347:url

Dravska biciklistička staza je od izvora rijeke Drave do ušća rijeke Mure u nju u cijelosti označena. U Austriji su njezine oznake zelene, u Sloveniji crvene, a u Hrvatskoj plave. Svim pločama je zajedničko to da vas vode jedinstvenim logotipom Dravske biciklističke staze, u Austriji i u Hrvatskoj označena je i oznakom R1. Logotip je u Austriji prikazan samo na većim pločama.

Dravska biciklistička staza u brojkama

Ukupna dužina rijeke Drave/ biciklističke staze: 710 km
Pojedinačna dužina po državama: IT (10 km), AT (290 km), SLO (145 km), HR (265 km)
Ukupno nizbrdica: s 1214 m (Toblach, IT) na 85 m (Osijek, HR)

Uspon po etapama u Sloveniji i u Hrvatskoj​

Dravograd–Radlje ob Dravi/Vuhred:626 m
Vuhred/Radlje ob Dravi–Maribor:963 m
Maribor–Ptuj via Duplek:228 m
Maribor–Ptuj via Starše:45 m
Ptuj–Ormož:93 m
Ormož–Varaždin:91 m
Varaždin–Legrad:38 m

Udio makadama i asfalta u Sloveniji i u Hrvatskoj

Omjer ukupno:28,6 % makadama,
71,4 % asfaltirano
Dravograd–Radlje ob Dravi/Vuhred:10 % makadama,
90 % asf
Vuhred/Radlje ob Dravi–Maribor:20 % makadama,
80 % asf
Maribor–Ptuj via Duplek:0 % makadama,
100 % asf
Maribor–Ptuj via Starše:45 % makadama,
55 % asf
Ptuj–Ormož:26 % makadama,
74 % asf
Ormož–Varaždin:45 % makadama,
55 % asf
Varaždin–Legrad:9 % makadama,
91 % asf

Dužina etapa u Sloveniji i u Hrvatskoj

Ukupno:208 km
Dravograd–Radlje ob Dravi/Vuhred:26 km
Vuhred/Radlje ob Dravi–Maribor:42 km
Maribor–Ptuj via Duplek:30 km
Maribor–Ptuj via Starše:30 km
Ptuj–Ormož:28 km
Ormož–Varaždin:30 km
Varaždin–Legrad:52 km

Gastronomija

Slovensku kuhinju odlikuju raznolika tradicionala jela koja se nude duž Dravske biciklističke staze u Sloveniji.

"Prirodno, domaće, tradicionalno" kulinarske su kvalitete koje obilježavaju korušku i štajersku kuhinju. Tu su još uvijek na cijeni običaji, hrana i jela koja se pripremaju na tradicionalan način, prema iskušanim receptima. Domaćini u Koruškoj još uvijek pripremaju tradicionalna jela, koja svojim neobičnim imenima (klocavinudlni, štruklji, ožejeni žganci, mavželni, mežerli, tovstigrumpi ...), pozivaju na novo gurmansko iskustvo. Tradicionalna jela bogatih okusa u Štajerskoj često sadrže svinjetinu, kiselo zelje i repu, grah, jaja, vrhnje i skutu, razne kaše i naravno krumpir.

Koruška je poznata po odličnom moštu, tradicionalnom alkoholnom piću dobivenom fermentacijom soka iz starih sorti jabuka. Štajerska je pak kroz stoljeća svoju prepoznatljivost izgradila iz bogate riznice autohtone kuhinje i čuvenih štajerskih vina.

Zato u Štajerskoj lako možete naći dobru pivnicu, vrhunski restoran, lokalnu turističku farmu ili vinski podrum glasovitog vinara gdje će vas razmaziti remek-djelima na tanjurima i u čašama te tipičnom štajerskom gostoljubivošću. Bogatu tradiciju proizvodnje vina simbolično predstavlja Stara trta, najstarija vinova loza na svijetu, koja već više od 400 godina uspijeva na obalama rijeke Drave na Lentu u Mariboru. I Maribor i Ptuj imaju bogatu vinsku tradiciju i predstavljaju eno-gastronomsko područje Dravske biciklističke staze. Ptuj je i najstariji slovenski grad.