Upozorenja
Gradimo
Vrijeme
Kontakt
Pretraživanje
Sve o Dravskoj biciklističkoj stazi
Rijeka Drava i Dravska biciklistička staza
Biciklistička staza uz rijeku Dravu prolazi kroz 4 države (Italija, Austrija, Slovenija, Hrvatska) i u cijelosti je duga približno 510 km. Staza počinje u neposrednoj blizini izvora rijeke Drave na Toblaškom polju (Toblach) u Italiji. Zatim nastavlja po austrijskoj Koruškoj (Kärnten), Sloveniji i na kraju Hrvatskoj (gdje trasa još nije u cijelosti uređena i označena).
Prvih 70 kilometara biciklističke staze od izvora Drave je jako zanimljivo jer se većinom vozimo nizbrdicom. Vrlo velik dio biciklističke staze prolazi kroz austrijsku Korušku te kraj Viča ulazi u Sloveniju i svoj put po Sloveniji nastavlja od Dravograda preko Radelja ob Dravi, Maribora i Ptuja sve do Ormoža i Središča ob Dravi, gdje nakon 145 km ulazi u Hrvatsku. Rijeka i biciklistička staza svoj put nastavljaju u smjeru Varaždina, gdje se nakon 63 km kod grada Legrada rijeka Mura (isto tako poznata zbog biciklističke rute - Murska biciklistička staza) ulijeva u rijeku Dravu, a ta se onda u blizini Osijeka ulijeva u rijeku Dunav.
Dravska biciklistička staza u Austriji
Drauradweg ili Dravska biciklistička staza u austrijskoj Koruškoj je jako dobro posjećena duga biciklistička ruta.
ADFC (njemački biciklistički klub), najvažnija međunarodna institucija za klasifikaciju biciklističkih staza, 2015. je godine Dravsku biciklističku stazu u Austriji ocijenila s pet zvjezdica, što je najviša moguća ocjena za pojedinačnu stazu u Europi, čime je postala jedna od samo četiri biciklističke staze u Europi koje imaju najvišu ocjenu.
Dravska biciklistička staza u Sloveniji i u Hrvatskoj
Slovenski dio Dravske biciklističke staze prolazi većinom po manje prometnim lokalnim cestama i u manjoj mjeri po uređenim biciklističkim rutama i stazama. Zbog različitih vrsta podloga i zahtjevnijeg uspona između Podvelke i Lovrenca na Pohorju slovenski je dio staze prikladan za iskusnije bicikliste. Preporuča se i upotreba trekking ili brdskih bicikala. Uspon na Lovrenc na Pohorju možemo lako izbjeći koristeći vlak od Podvelke do Fale.
Put započinjemo na međunarodnom graničnom prijelazu Vič. Nastavljamo u smjeru Dravograda, zatim po drugoj strani rijeke Drave kroz Bukovje, Trbonje, Dravče, Vuzenicu i Vuhred, sve do Podvelke. Ovdje staza skreće desno, gdje nas čeka jedini zahtjevniji uspon na stazi, približno 6 km dug uspon na Janževski vrh, Lehen i Lovrenc na Pohorju. Iz Lovrenca nastavljamo kroz Puščavu i Činžat do sela Fala, gdje se ponovno vozimo tik uz Dravu, a istovremeno (novost) prelazimo hidroelektranu Fala (najstariju na rijeci Dravi) i po stazi Jabolčna pot nastavljamo do Ruše. Kroz Bezenu, Bistricu na Dravi, Laznicu i Limbuš, pored Mariborskog otoka, jedinstvenog riječnog otoka kod nas, uskoro stižemo u drugi najveći slovenski grad - Maribor.
Iz Maribora prema Ptuju biciklist može izabrati dvije vrste biciklističke staze. Blažeg nagiba te udaljenija od ostalog prometa je ona koja prolazi kroz naselja Miklavž na Dravskem polju, Starše i Hajdinu. Alternativna staza na lijevoj strani rijeke Drave prolazi preko nekoliko kraćih i lakših uspona i nizbrdica kroz Malečnik i Trčovu do Zgornjeg i Spodnjeg Dupleka. Bicikliramo dalje kroz Vurberk i Krčevinu i onda uskoro stižemo do Ptuja, najstarijeg slovenskog grada. Put nastavljamo uz Ptujsko jezero, kroz Zabovce, Novo vas pri Markovcih i Stojnice, do Muretinca i do Ormoža. Od Ormoža staza vodi uz polja, kroz mala sela do Središča ob Dravi, gdje prelazimo međunarodni granični prijelaz s Hrvatskom. Biciklistička staza se ponovno približava očuvanom dijelu rijeke Drave. Uskoro dolazimo biciklom u Varaždin - grad s odlično očuvanom starom jezgrom grada.
Zadnji dio staze ide dijelom uz Varaždinsko jezero, zatim kroz atraktivna mala sela pored sljedećeg Dubravskog jezera te kroz Prelog dalje pored Donje Dubrave, gdje se staza sasvim približava rijeci Dravi. Na tom mjestu prelazimo rijeku te se vozimo prema Legradu, gdje možemo pogledati ušće rijeke Mure i rijeke Drave.
| Dravograd–Radlje ob Dravi/Vuhred: | 626 m |
| Vuhred/Radlje ob Dravi–Maribor: | 963 m |
| Maribor–Ptuj via Duplek: | 228 m |
| Maribor–Ptuj via Starše: | 45 m |
| Ptuj–Ormož: | 93 m |
| Ormož–Varaždin: | 91 m |
| Varaždin–Legrad: | 38 m |
| Omjer ukupno: | 28,6 % makadama, 71,4 % asfaltirano |
| Dravograd–Radlje ob Dravi/Vuhred: | 10 % makadama, 90 % asf |
| Vuhred/Radlje ob Dravi–Maribor: | 20 % makadama, 80 % asf |
| Maribor–Ptuj via Duplek: | 0 % makadama, 100 % asf |
| Maribor–Ptuj via Starše: | 45 % makadama, 55 % asf |
| Ptuj–Ormož: | 26 % makadama, 74 % asf |
| Ormož–Varaždin: | 45 % makadama, 55 % asf |
| Varaždin–Legrad: | 9 % makadama, 91 % asf |
| Ukupno: | 208 km |
| Dravograd–Radlje ob Dravi/Vuhred: | 26 km |
| Vuhred/Radlje ob Dravi–Maribor: | 42 km |
| Maribor–Ptuj via Duplek: | 30 km |
| Maribor–Ptuj via Starše: | 30 km |
| Ptuj–Ormož: | 28 km |
| Ormož–Varaždin: | 30 km |
| Varaždin–Legrad: | 52 km |
Kako je biciklistička staza označena
Dravska biciklistička staza je od izvora rijeke Drave do ušća rijeke Mure u nju u cijelosti označena. U Austriji su njezine oznake zelene, u Sloveniji crvene, a u Hrvatskoj plave. Svim pločama je zajedničko to da vas vode jedinstvenim logotipom Dravske biciklističke staze, u Austriji i u Hrvatskoj označena je i oznakom R1. Logotip je u Austriji prikazan samo na većim pločama.
