Lovrenc na Pohorju
Lovrenc leži u kotlini ispod Rogle, na sjevernoj strani Pohorja. Lovrenc obuhvaća 7 naselja: Činžat, Kumen, Lovrenc na Pohorju, Puščava, Rdeči breg (del), Recenjak, Ruta.
Lovrenc se zbog svog položaja kroz vrijeme pretvorio u nešto posebno. U općini možemo naći brojne sakralne objekte, na koje su još i danas ponosni, a među njima je i župna crkva sv. Lovre, po kojoj je mjesto dobilo ime.
Ponudba v občini
Kulturna
baština
Župna crkva sv. Lovre
Crkva po kojoj je mjesto dobilo ime prvi se put spominje već 1184. godine, a 1191. postala je župna crkva. Glavni oltar posvećen je zaštitniku sv. Lovri (sv. Lovrenc). O toj romaničkoj crkvi ne znamo mnogo, no postoje podaci o njezinoj gotičkoj nasljednici iz prve četvrtine 15. stoljeća. Sačuvani su donji dio zapadnog i južnog zida lađe te dio rebra ugrađenog u zid prezbiterija.
Uz tu je crkvu u prvoj polovici 16. stoljeća dograđen peterokatni zvonik, nakon čega je crkva djelomično izgorjela. U crkvi se nalazi 48 kipova, slika, reljefa i anđela. Današnji izgled crkva je dobila u 18. stoljeću te je gotovo u cijelosti jedinstvena barokna crkva, koju nadopunjuje bogata barokna oprema, djelo poznatog mariborskog kipara Jožefa Holzingerja.
Filijalna crkva sv. Radegunde
Prvotno skromnu gotičku crkvu iz 17. stoljeća, po nalogu opata, proširili su i nadsvođili lađu. Današnji oblik dobila je 1776. godine. U njoj se nalaze oltari sv. Radegunde, Djevice Marije i sv. Katarine.
Filijalna crkva sv. Križa
Spomen crkve na ovom mjestu seže već u 13. stoljeće, no današnja je crkva kasnobarokna građevina iz 1659. godine. Naknadno su dograđeni zvonik i sakristija.
Na završnom zidu prezbiterija sačuvan je ostatak freske Marije i Ivana Evanđelista, a u sredini visi veliko i kvalitetno barokno raspelo. U crkvi se nalazi i oltar sv. Florijana, kojemu su se mještani često utjecali za pomoć protiv požara.
Filijalna crkva sv. Ignacija na Rdečem bregu
Prvotno drvenu crkvu, koju su podigli benediktinci, 1769. godine zamijenila je zidana. Sagrađena je zbog bojazni da bi se ovamo mogla širiti Lutherova vjera.
U glavnom oltaru crkve nalazi se barokna slika sv. Ignacija, na desnoj strani „šmohorski” oltar, a na lijevoj oltar Majke Božje. Na zidovima se nalazi jožefinski Križni put. Crkva je jedina u Sloveniji posvećena u čast utemeljitelju isusovačkog reda, sv. Ignaciju Lojolskom.
Kip sv. Miklavža
Uz cestu u Gornjem trgu stoji kameni barokni kip sv. Miklavža, zaštitnika splavara, koji podsjeća na sjedište splavarskog ceha u mjestu.
Župna crkva Djevice Marije u Puščavi
Hodočasnička crkva u Puščavi predstavlja vrhunac umjetnosti 17. stoljeća u Podravlju te je jedan od najvažnijih spomenika kasnorenesansne odnosno ranobarokne arhitekture u Sloveniji. Unutrašnjost velike crkve čine trobrodni prostor i istočni dio, oblikovan polukružno zaključenim kapelama i polukružnim prezbiterijem.
Na glavnom oltaru nalazi se kip Marijine skupine, djelo kipara Jožefa Strauba. Crkva ima pet oltara, a svi su kipovi drveni, pozlaćeni i okruženi anđelima.
Filijalna crkva sv. Ane u Puščavi
Iznad crkve Djevice Marije, s brežuljka nas pozdravlja kapela sv. Ane sa svojim krovnim zvonikom. Nastala je 1659. godine, a današnja je građevina djelomično barokna, a djelomično historicistička.
Najstarija kuća u Lovrencu
Ladejenkovo je najstarija kuća u Lovrencu (stara oko 500 godina) i nalazi se u zaseoku Puša, jednom od najstarijih zaseoka u ovom kraju. Ova autentična seoska kuća iz 15. stoljeća u potpunosti je drvena, građena od brvana, a kvadratni prozori zaštićeni su baroknim kovanim rešetkama. Kuću prekriva moćan, strm četverostrešni krov od drvene šindre. Dimna kuhinja bila je očuvana sve do Prvog svjetskog rata, nakon čega su zidovi okrečeni vapnom. Podovi su i danas drveni. Uz stambenu kuću, imanju Ladejenkovo pripada i tipična gospodarska zgrada, koja je u prizemlju kamena, dok se cijelom dužinom drvenog kata proteže ganjak. Pokrivena je crijepom. U blizini kuće nalazi se dvostruki kozolec – toplar, jedan od rijetkih sačuvanih na području Lovrenca i posebnost ovoga kraja.
Pajštva – sušionica voća
Do danas se očuvala više od 100 godina stara pohorska pajštva, koja stoji između župne crkve sv. Lovre i groblja, a u kojoj su se sušili voće i lan. Djelomično je zidana, a djelomično drvena.
Krovna konstrukcija sastavljena je i povezana bez čavala, samo drvenim klinovima ili čavlićima, te pokrivena starom opekom. Voće se sušilo u unutrašnjosti na posebnim drvenim rešetkama, a ložilo se izvana.
Posebnost pajštve jest da nema uspravni dimnjak; ispod zasvođenog ložišta nalaze se otvori koji služe za odvod dima. Pajštva je etnološki spomenik.
Jezernikovi dnevi (Jezernikovi dani)
Već više od 30 godina tijekom kolovoza u mjestu se održavaju brojne kulturne priredbe, sportska natjecanja i dječje radionice, kulinarski događaji, glazbeni nastupi, planinarski pohodi i mnoga druga događanja.
Prirodna
baština
Lovrenška jezera
Lovrenška jezera, površine 16 ha, nalaze se na 1520 metara nadmorske visine, a do njih se može stići nakon približno 80 minuta hoda.
Smještena su na najvećem visokom močvarnom području u Sloveniji te su, kao jedno od najvažnijih u južnoj Europi, zaštićena kao dio najvećeg slovenskog šumskog rezervata.
Lovrenška jezera najveće su visoko močvarno područje u Sloveniji i jedno od najznačajnijih u južnoj Europi. Između jezerca vode lijepo uređene drvene staze s kojih se može promatrati 20 jezerca, takozvanih močvarnih okana, dubokih do 1,2 metra. Njihov nastanak seže u razdoblje ledenog doba prije približno 8000 godina. Jezera nemaju površinski dotok vode, već ih napajaju oborinske vode.
Najveća dubina jezera iznosi 1,2 metra.
Drveće
U okolici raste popriličan broj stabala koja svojom neobičnom formom, iznimnom veličinom ili rijetkošću privlače pozornost: Trjenkove lipe, Grobelnikova tisa, Hajšekova bukva, Hožičeva lipa, Hožičev žuti drijen, Jodlova tisa, Kapusov kesten, Koglerjeva lipa, Metajcova tisa, Ropičev hrast, Ropičeva smreka, Ropičeva tisa i Verovnikova tisa.
Šumski rezervat Štiblarjev vrh i šumska poučna staza Ruta
Lovrenc okružuju prostrane šume koje od davnina daju važan pečat životu u Lovrencu. Šumska poučna staza Ruta kružna je staza duga 4,5 kilometara, na kojoj možete vidjeti vrste drveća neuobičajene za Pohorje: Lawsonov pačempres, duglaziju i zeleni bor.
Staza počinje kod domaćinstva Matec te se nastavlja šumskim vlakama do šumskog rezervata Štiblarjev vrh. Označena je žutom siluetom divokoze na zelenoj kružnoj podlozi. Alpska divokoza izabrana je kao simbol staze jer su strmi predjeli Rute tipično stanište te vrste na Pohorju, a uz malo sreće divokoze se mogu lako opaziti uz stazu.
Biciklističke staze
Za razvoj zelenog turizma u Lovrencu na Pohorju imamo izvrsno označene biciklističke staze te uređene pješačke i planinarske staze.
Iz Lovrenca je moguća i veza s Pohorskom biciklističkom transverzalom.
Ostala
ponudba
Smještaj u Lovrencu na Pohorju
Domačija Kohovo (Domaćinstvo Kohovo)
Turistična kmetija Lipnik (Turističko gospodarstvo Lipnik)
Apartma Ella (Apartman Ella)
Apartma Lovska družina Puščava (Apartman Lovačko društvo Puščava)
Penzijon Urbanc (Pansion Urbanc)