Ptuj
Ptuj i njegova okolica ubrajaju se među najveća rimska provincijska središta mitraizma u Europi. Rimljani su na području Ptuja i Hajdine ostavili bogatu baštinu, čiji dio predstavljaju svetišta posvećena bogu Mitri – mitreji. Snažan trag Rimljani su ostavili na Ptuju, najstarijem slovenskom gradu. Područje grada bilo je naseljeno još u kasnom kamenom dobu, a u antici se iz vojnog tabora razvila rimska provincija Poetovio (Colonia Ulpia Traiana Poetovio).
Ptuj, najbolji grad kulturne baštine u Europi 2026., poziva vas u izvrsno očuvanu srednjovjekovnu jezgru s Gradskim tornjem u središtu i na Ptujski dvorac, koji vas pozdravlja već izdaleka. Tisućljetna povijest najstarijeg grada u Sloveniji na svakom koraku otkriva djeliće prošlosti i iznenađuje vas brojnim doživljajima. Prošećite slikovitim srednjovjekovnim ulicama, osjetite ugodnu atmosferu kafića te uživajte u domaćoj kuhinji i vinima. Opustite se u toploj termalnoj vodi ili se prepustite wellness užicima u Termama Ptuj.
Ptuj je poznat i po Kurentovanju, karnevalu koji se održava tijekom poklada. Lonely Planet uvrstio je Kurentovanje među deset najzanimljivijih karnevala na svijetu, a festival nudi brojne etnografske i karnevalske povorke te prikaze etnografskih likova karakterističnih za područje Ptujskog i Dravskog polja. Obilasci kurenata/koranata upisani su na UNESCO-ov Reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva.
Ponudba v občini
Kulturna
baština
Ptujski dvorac
Ptujski dvorac jedan je od najuglednijih dvoraca u Sloveniji. S dvorca se pruža pogled na krovove od crvenog crijepa i popločane ulice najstarijeg slovenskog grada. Posjetiteljima su dostupne iznimne muzejske zbirke Pokrajinskog muzeja Ptuj – Ormož: od glazbenih instrumenata, oružja i namještaja do tradicionalnih pokladnih maski i slikarskih remek-djela.
Dominikanski samostan
Dominikanski samostan osnovala je 1230. godine Matilda, udovica Fridrika III. Ptujskog, a djelovao je sve do ukidanja 1785. godine. Samostanski kompleks odražava gotički i barokni stil. Posljednjih godina obnovljeni prostori danas su mjesto održavanja kulturnih događanja, a od travnja do listopada dostupni su i za razgledavanje.
Minoritski samostan
Unatoč požarima i bombardiranjima, samostan izgrađen u 13. stoljeću danas je obnovljen i ponosi se iznimnom samostanskom knjižnicom s više od 5000 knjiga, među kojima su i primjerci iz 16. stoljeća. Arkadno dvorište u ljetnim je mjesecima jedno od najomiljenijih prizorišta nadaleko.
Orfejev spomenik
Mramorni spomenik podignut je u spomen na Marka Valerija Vera, koji je u 2. stoljeću bio gradonačelnik grada Poetovija. Monolit visok pet metara i danas stoji na mjestu na kojem su ga podigli Rimljani. U srednjem vijeku spomenik, ukrašen prizorima iz Orfejeve priče, koristio se kao sramotni stup.
III. mitrej – Svetište boga Mitre
U vrijeme Rimskog Carstva Ptuj je bio važno i moćno mjesto (Poetovio) te vojna postaja. S vojnicima iz istočnih zemalja ovdje se proširio mitraizam, perzijska religija s tajanstvenim obredima u kojima su sudjelovali samo muškarci. U svetištu boga Mitre iz 3. stoljeća očuvani su brojni spomenici povezani s kultom.
Gradski toranj
Gradski toranj gotovo je nemoguće ne primijetiti. Zanimljiv je ne samo zbog baroknog lukovičastog krova, nego i zbog antičkih spomenika ugrađenih u njegove zidove. Pažljiv promatrač primijetit će da se sat nalazi samo na tri strane. Budući da gospoda iz dvorca nije željela pridonijeti svoj udio za sat, građani su u znak prosvjeda izostavili sat na strani okrenutoj prema dvorcu.
Gradska vijećnica
Jedna od najimpresivnijih kuća u staroj gradskoj jezgri djelo je bečkog arhitekta Maxa Ferstla s početka 20. stoljeća. U dvorani za vjenčanja svake godine svoju sudbinu zapečati više od stotinu parova, a mnogi mještani subotnje prijepodne provode uz kavu pred magistratom, prateći dolaske nevjesta i svatova.
Crkva sv. Jurja (Cerkev sv. Jurija)
Proštijska crkva ima jednu od najljepših crkvenih unutrašnjosti: izniman Laibov krilni oltar, korske klupe iz 15. stoljeća i kip zaštitnika sv. Jurja, koji svladava zmaja. Crkva iz 12. stoljeća više je puta dograđivana, zbog čega se u njoj isprepliću različiti stilovi, među kojima prevladavaju gotika i barok.
Prirodna
baština
Hincejeva sekvoja
Uz lijevu obalu rijeke Drave, 2 kilometra od središta grada, u naselju Orešje, stoji Hincejeva sekvoja. U 19. stoljeću ova je vrsta drveća donesena u Europu i sadila se po parkovima. Sekvoja u Orešju najveće je stablo te vrste u Sloveniji. Opseg stabla iznosi 743 cm, a visina 43,5 m.
Krajobrazni park Šturmovci
U trokutu između starog korita Drave, Dravinje s haloškog ruba i videmske terase pod nasipom Ptujskog jezera nalazi se ostatak priobalnog krajolika površine 125 hektara, koji je od 1979. zaštićen kao Krajobrazni park Šturmovci. Na sjeverozapadnoj strani omeđuje ga Ptujsko jezero, na južnoj strani obronci Haloza, a na istoku ušće Drave i Dravinje.
To je široko poplavno područje i učinkovit retencijski prostor za visoke vode. Područje se odlikuje raznolikošću staništa, od šljunčanih sprudova, plićaka, mrtvih rukavaca i izvora, do košenih i nekošenih poplavnih šuma te livada.
Prva prirodna vrijednost Krajobraznog parka Šturmovci jest riječna mrtvaja. Ona je tek ostatak nekada prostranih mrtvaja uz Dravu između Maribora i Ormoža. Mrtvaja je široko poplavno područje uz rijeku. U najdubljim dijelovima rastu bijele vrbe, koje mogu biti poplavljene veći dio godine. Na višim i sušim položajima vrbe nestaju, a zamjenjuju ih topole, jaseni, brijestovi, hrastovi i druge vrste koje mogu biti u vodi do tri mjeseca godišnje.
Životni ritam mrtvaje određuju poplave – voda odnosi i premješta šljunčane sprudove, pješčane dine i tlo, zajedno s drvećem.