Cirkulane
Današnji reljefni izgled Općine Cirkulane oblikovali su od pleistocenskog doba nadalje potok Bela sa svojim pritocima Belicom, Dugom i Gradiškim potokom. Najviši vrh u općini je Vrbanjšak u Velikom Vrhu, koji doseže 412 metara nadmorske visine. Uz potoke se nalazi nešto ravničarskog područja, dok ostatak krajolika čine brežuljci. Razvedeni reljefni krajolik sastoji se od 13 naselja, od kojih čak šest graniči s Republikom Hrvatskom.
Naselja u Općini Cirkulane su: Brezovec, Cirkulane, Dolane, Gradišča, Pristava, Slatina, Veliki Vrh, Gruškovec, Mali Okič, Medribnik, Meje, Paradiž i Pohorje.
Općina Cirkulane posebno je ponosna na dvorac Borl, koji je zbog svojeg strateškog položaja uz nekadašnju ugarsko-hrvatsku granicu oduvijek imao važnu ulogu. Izvorno je služio kao pogranična ugarska postaja i vjerojatno je postojao već u prvoj trećini 12. stoljeća ili čak ranije. Mađarsko ime dvorca je Borlyn (što označava riječni prijelaz), a poznat je i pod njemačkim imenom Ankenstein. Cirkulane, nekada poznate kao Sveta Barbara u Halozama, slikovito su i živopisno naselje.
Selo Cirkulane usko je povezano s dvorcem Borl, koji se nalazi u Dolanama na velikoj stijeni iznad rijeke Drave. U Cirkulanama se nalazi crkva svete Barbare, prekrasna barokna crkva s blago nagnutim zvonikom visokim 52 metra. Crkva ima i grobnicu u kojoj je pokopan 21 svećenik, a vjerojatno i grofovi Sauri, koji su dali sagraditi crkvu.
Tijekom godine oko crkve se održavaju brojna događanja – od rezidbe vinove loze, postavljanja klopotca, berbe grožđa do Martinja. Najviše posjetitelja i hodočasnika dolazi krajem srpnja na Aninu nedjelju.
U Općini Cirkulane nalazi se i Bračičeva planinarska staza, koja započinje i završava kod njegove rodne kuće, smještene tik uz crkvu. Cirkulane su poznate i po fašenku te tradicionalnim pokladnim likovima kao što su haloški korant, rusa i baba deda nosi. Još jedna važna manifestacija je Barbarno, koje se održava u prosincu.
Danas vinogradari iz Cirkulana i okolice spajaju tradicionalno znanje s prirodnim prednostima kraja kako bi proizvodili vrhunska bijela vina poput laškog rizlinga, ranfola, sauvignona, šipona, rajnskog rizlinga, kao i aromatična vina poput traminca i žutog muškata.
Kulturna
baština
Dvorac Borl
Dvorac Borl, smješten iznad rijeke Drave u Halozama, ubraja se među najstarije dvorce u slovenskoj Štajerskoj. Zbog svojeg položaja uz nekadašnju ugarsko-hrvatsku granicu imao je važnu obrambenu i nadzornu ulogu već vrlo rano, vjerojatno još u 12. stoljeću. Poznat je i pod mađarskim imenom Borlyn te njemačkim nazivom Ankenstein.
Tijekom povijesti dvorac je više puta mijenjao vlasnike. Među najznačajnijima bili su gospodari Ptujski, obitelj Zekel, a kasnije i obitelj Sauer, koja je dvorac obnovila, proširila i vratila mu nekadašnji značaj. U njihovo vrijeme uređena je i okolica, izgrađena kapela Presvetog Trojstva te potaknut razvoj obližnjih naselja.
U 19. i 20. stoljeću Borl je prelazio u vlasništvo različitih vlasnika, a tijekom Drugog svjetskog rata okupacijske snage koristile su ga kao sabirni logor. Nakon rata neko je vrijeme služio kao utočište za ratnu siročad, a kasnije su u njemu djelovali hotel i restoran.
Danas je dvorac u državnom vlasništvu i smatra se važnim kulturnim spomenikom koji čeka nove sadržaje i daljnju revitalizaciju.