Gorišnica

Dvorac Muretinci u Halozama krije zanimljivu priču koja seže daleko u prošlost. Mjesto Muretinci u pisanim se izvorima prvi put spominje već u 14. stoljeću, dok se sam dvorac pojavljuje nešto kasnije, u 16. stoljeću, kada je bio u vlasništvu plemića Luke Szekelyja. Današnji izgled dvorac je dobio u 17. stoljeću, kada je prešao u ruke Njemačkog viteškog, odnosno križarskog reda. Oni su njime upravljali iz Velike Nedelje te mu dali prije svega upravnu i gospodarsku ulogu, koju je zadržao kroz duga stoljeća.

U 19. stoljeću dvorac je dobio i važnu socijalnu funkciju – u njemu je djelovalo sirotište sa zdravstvenom skrbi. Kasnije, nakon Drugog svjetskog rata, prostori su preuređeni u dom za starije osobe. Nakon 2005. godine dvorac je ponovno prešao u vlasništvo križarskog reda i djelomično je obnovljen. Danas u njemu ponovno oživljava život – za to se brine kulturno društvo koje posjetiteljima približava srednjovjekovno razdoblje kroz radionice, događanja i tematske doživljaje.

Dvorac Muretinci tako nije samo povijesni objekt, već i prostor u kojem se prošlost i suvremena događanja isprepliću u jedinstveno iskustvo.

Sokov mlin, poznat i kao Kotni mlin, nalazi se u mjestu Formin uz potok Zvirenčina i predstavlja vrijedan dio ruralne baštine Štajerske. Njegovi počeci sežu u 1775. godinu, kada je počeo djelovati kao vodenica usko povezana sa životom seljaka i svakodnevnom proizvodnjom hrane.

Tijekom vremena više je puta obnavljan, među ostalim i u 19. stoljeću, no nakon Drugog svjetskog rata njegovo je kolo utihnulo i mlin je postupno prestao raditi.

Unatoč tome, zgrada i danas čuva svoj prepoznatljiv izgled i unutarnju opremu, koja svjedoči o nekadašnjem načinu života povezanom s mlinarstvom, poljoprivredom i prirodom.

Posljednjih godina započela su nastojanja za njegovu obnovu. Cilj je da mlin ponovno zaživi kao kulturna i turistička zanimljivost, gdje bi posjetitelji mogli upoznati stari način mljevenja žita i život uz vodu.

Sokov mlin danas tako nije samo uspomena na prošlost, već i prilika da se baština očuva i predstavi novim generacijama.

Dominkova domačija u Gorišnici predstavlja jedan od najvrjednijih primjera očuvane ruralne baštine u Sloveniji. Riječ je o kući staroj više od tristo godina, koja se smatra najstarijom u cijelosti očuvanom panonskom domaćijom u zemlji.

Izgrađena je u tipičnom panonskom stilu, gdje su stambeni i gospodarski dio spojeni pod istim krovom u obliku slova L. Kuća je drvena, obložena ilovastom žbukom i okrečena vapnom, a njezin izgled upotpunjuje tradicionalni slamnati krov.

Posebnost domaćije njezina je iznimno očuvana unutrašnjost. U njoj se nalaze crna kuhinja, soba, ostava te brojni predmeti koji su ostali onakvi kakve ih je ostavila posljednja stanovnica. Sve to pruža autentičan uvid u nekadašnji život na panonskom selu.

Cjelinu dopunjuje bogato okruženje s gospodarskim objektima poput kukuružnjaka, pčelinjaka, bunara, vrtova i polja, koji zajedno stvaraju sliku nekadašnje seoske svakodnevice.

Dominkova domačija stoga nije samo muzej, već prostor u kojem prošlost još uvijek živi i posjetiteljima omogućuje da je dožive na autentičan način.