Maribor
Maribor je smješten uz rijeku Dravu, u zagrljaju zelenih šuma Pohorja i slikovitih vinorodnih brežuljaka. Povezan je sa čudesnim zaleđem najistočnijeg djelića Alpa i raštrkanih Slovenskih gorica, a rijeka ga povezuje s ravnicom Dravskog polja. Maribor je grad koji je 2012. nosio naslov Prijestolnica europske kulture, Splavarski grad 2012., dobitnik srebrnog znaka Slovenia Green Destination, Europski grad sporta 2018., jedna od TOP 10 svjetskih turističkih destinacija prema mišljenju brojnih medija, središte jedne od najbrže razvijajućih destinacija u Sloveniji i grad najstarije loze na svijetu, svjetske znamenitosti koja privlači mnoštvo turista u Hišu Stare trte/Kuću stare loze, čak iz najudaljenijih krajeva svijeta.
Bogatstvo urbane i ruralne prirode nudi brojne mogućnosti za odmor, planinarske, biciklističke, jahačke, adrenalinske, skijaške i druge sportske aktivnosti, ali i za kulturne, etnološke, vinske, kulinarske i wellness doživljaje!
Ponudba v občini
Prirodna
baština
Stara trta, najstarija loza na svijetu, i Hiša Stare trte (Kuća Stare trte)
U središnjem dijelu stare gradske jezgre na Lentu, ispred Kuće Stare trte i danas raste najstarija loza na svijetu. Žametovka odnosno modra kavčina, s potvrđenom starošću većom od 400 godina, upisana je u Guinnessovu knjigu rekorda kao najstarija loza na svijetu koja još uvijek daje plemenite plodove. Stara trta simbolizira bogatu vinsku kulturu Maribora, Štajerske i Slovenije.
Kuća je nekoć bila dio gradskih zidina, gdje su se često vodile žestoke borbe između branitelja grada i napadača. U srednjem vijeku Kuću je više puta zahvatio požar, no izdržljiva „žametovka“ posađena ispred nje preživjela je sve do današnjih dana.
Nije joj naudilo ni bombardiranje tijekom Drugog svjetskog rata, iako je Kuća bila djelomično porušena.
Danas su u Kući Stare trte posjetiteljima dostupni vinoteka i prostor za degustaciju vrhunskih vina iz mariborskog vinorodnog podpodručja, trgovina suvenirima i izvrsnim slovenskim čokoladama te praktičan turističko-informativni centar.
Botanićki vrt Sveučilišta u Mariboru – Pivola
Podno Pohorja očarat će vas raznoliko i bujno raslinje Botaničkog vrta Sveučilišta u Mariboru, mjesto gdje možete doći opustiti se, družiti, učiti i upoznavati prirodu. Na području nekadašnjeg dvoranskog parka, nekoliko kilometara južno od Maribora, uspijevaju brojne autohtone i strane vrste drveća, grmlja i cvijeća.
Tijekom opuštajuće šetnje botaničkim vrtom na raspolaganju su vam i povremene te stalne izložbe, primjerice lovačka, geološka i arheološka. Vrt je moguće razgledati uz stručno vodstvo uz prethodnu najavu, a veće grupe mogu ga, prema prethodnom dogovoru, posjetiti i zimi, kada je inače zatvoren za posjetitelje.
U ugodan prirodni ambijent koji se prostire na osam hektara u blizini mjesta Hoče pozvani ste od ranog proljeća do kasne jeseni.
Pohorje
Na krajnjem rubu Alpa nalazi se zeleno Pohorje. Spaja se s razigranim vinorodnim brežuljcima Slovenskih gorica, Dravom i Dravskim poljem. Pohorje odlikuje jedinstvena povezanost grada s prirodom, kulturom i sportom, nudeći opuštanje i živahan ritam tijekom cijele godine.
Svojim iznimnim bogatstvom, koje pružaju ugodna klima, izrazito blagotvorna temperatura tijekom cijele godine i čist zrak, zeleno Pohorje jedinstveno je područje za opuštanje, ali i adrenalinsku rekreaciju. Na Pohorju se možete baviti planinarenjem, nordijskim hodanjem, brdskim biciklizmom, jahanjem, paraglidingom i drugim aktivnostima aktivnog odmora u prirodi. Ljubiteljima adrenalina Pohorje nudi planinsko sanjkalište, adrenalinski park, stazu za adrenalinsko sanjkanje i biciklističku stazu za spust.
Pohorje je mjesto gdje čovjek i priroda zajedno stvaraju mozaik raznolikih doživljaja – istražite pohorsku prašumu, Lovrenško, Črno i Ribniško tresetište s jezerima, moćne slapove Veliki i Mali Šumik te bistru Lobnicu ... Susret s Pohorjem neka za vas bude posebno iskustvo koje ćete poželjeti ponoviti.
Do podnožja Pohorja možete stići gradskim autobusom br. 6, automobilom ili biciklom, a na vrh se zatim možete popeti Pohorskom uspinjačom ili pješice.
Piramida
Iz Gradskog parka uspnite se na 386 m visok gradski brežuljak, odakle ćete s mjesta na kojem je nekoć stajao prvi mariborski dvorac uživati u prekrasnom pogledu na vinogradske padine i cijeli grad.
Dvorac su početkom 12. stoljeća izgradili Spanheimi za obranu od Mađara. Bio je to dvorac u pograničnoj Dravskoj marki, a po njemu su naselje, trg i grad dobili ime Marchpurg odnosno Marburg. Godine 1528. dvorac je izgorio, no oko 1560. obnovljen je u renesansnom stilu, a zatim do 1790. srušen. Od ostataka materijala podignuta je kamena piramida, po kojoj je brežuljak dobio ime, dok su od dvorca ostali samo bedem sa strmim nasipom i zdenac bez krune.
Na vrhu bedema stoji klasicistička kapela iz 1821. godine s kamenim kipom Marije. Natpis na spomen-ploči u kapeli svjedoči o tome da je prvotnu piramidu 1821. uništio grom, a grof Henrik Brandis dao je podići kapelu u spomen na lokaciju starog dvorca. Prije naziva Piramida brežuljak se nazivao različitim imenima, od mons castri do der Purgperg u 13. i 14. stoljeću.
Staza koja se iznad Gradskog parka uspinje južnom padinom brežuljka obrasla je vinovom lozom. Natrag se možete spustiti drugom stazom ili nastaviti putem po grebenu prema zapadu i šetnju proširiti u nešto duži rekreativni pohod.
Gradski park
Mariborski gradski park, jedan od najljepših parkova u Sloveniji, od 1976. godine zaštićen je kao spomenik oblikovane prirode. Prošećite lijepo uređenim parkom do tri ribnjaka, posjetite popularni akvarij-terarij i dječje igralište ili se uspnite na jedan od triju gradskih brežuljaka – Kalvariju, Piramidu i Mestni vrh. Tri ribnjaka dom su brojnim vodenim pticama, a u njima pliva više vrsta riba. Čak 120 vrsta riba, slatkovodnih i morskih, može se razgledati u akvariju, u čijem se sklopu nalazi i terarij s više od stotinu vrsta gmazova, među njima vrlo otrovnim zmijama, različitim vodozemcima i kukcima.
Obitelji s malom djecom u park privlači uređeno dječje igralište, gdje se djeca mogu bezbrižno igrati. Susret s hrabrom vjevericom koja doskakuće po ponuđeni oraščić zasigurno je nezaboravan doživljaj. Uz malo sreće, nedjeljom možete poslušati koncert u paviljonu usred parka.
Na početku ljeta Gradski park postaje prekrasno, mnogima i omiljeno mjesto održavanja Festivala Lent. U parku se u sklopu Festivala Lent održavaju Art kamp i Park doživljaja, koji nude ne samo kulturna događanja nego i prikaz te učenje zaboravljenih ručnih vještina i još mnogo kreativnih sadržaja.
Kulturna
baština
Lent - najstariji dio grada
Najviše znamenitosti u Mariboru možete razgledati tijekom šetnje Lentom. Put je najbolje započeti kod Stare trte i nastaviti pokraj Sudskog tornja (Sodni stolp) do Mariborske tržnice, gdje možete kupiti autentične proizvode okolnih poljoprivrednika i obrtnika. Put zatim vodi prema Studenškoj pasareli (Studenška brv), gdje zaljubljeni u znak vječne ljubavi zaključavaju lokot na ogradu.
Kada prijeđete Dravu, s desne obale otvorit će vam se prekrasan pogled na stari dio grada Maribora. Desnom obalom nastavite do Starog mosta, prijeđite ga i prema početnoj točki nastavite Usnjarskom ulicom pokraj srednjovjekovnih zidina do Vodnog tornja, gdje u modernoj vinoteci možete kušati izvrsna vina iz okolice. Zatim se uspnite na Židovski trg do sinagoge i priuštite si još odličan pogled sa srednjovjekovnih zidina.
Rijeka Drava nedvojbeno je ostavila velik trag na Lentu. Danas ovdje možete doživjeti splavarenje – plovidbu tradicionalnim splavom – ili se provozati brodićem Dravska vila. Brojni barovi, kafići i restorani s međunarodnom kuhinjom pozivaju na opušteno uživanje uz izvrsnu ugostiteljsku ponudu.
Stolnica s vidikovcem
Jedna od središnjih znamenitosti Slomškovog trga u Mariboru jest Katedralna crkva sv. Ivana Krstitelja (Stolna cerkev sv. Janeza Krstnika). Dugogodišnje gradsko vjersko središte, prvotno izgrađeno u 12. stoljeću u romaničkom stilu, posljednjih je godina najprepoznatljivije osobito po biskupu Antonu Martinu Slomšku, koji u crkvi ima svoj grob. Stolnica je sjedište Mariborske nadbiskupije.
Katedralna crkva pretežno pripada arhitektonskim ostvarenjima gotičkog razdoblja, što potvrđuju njezin dugi kor iz 14. stoljeća i središnja crkvena lađa iz 15. stoljeća, no ima i barokne elemente jer je tijekom povijesti nekoliko puta gorjela. U prezbiteriju se nalaze klupe iz 1771. godine, na kojima su u plitkom pozlaćenom reljefu rezbara Jožefa Holzingera prikazani prizori iz života Ivana Krstitelja. U prezbiteriju se nalaze i kip blaženog biskupa Antona Martina Slomška, djelo kipara Franca Zajca iz 1878. godine, biskupska katedra iz 1890. godine te grobnica mariborskih biskupa. Jožef Holzinger opremio je kapelu sv. Križa, dograđenu u baroknom razdoblju, oltarom u kojem se od 1996. godine nalazi grob biskupa Slomška. Župna crkva sv. Ivana Krstitelja postala je stolnica 1859. godine, kada je tadašnji biskup Anton Martin Slomšek prenio sjedište biskupije iz Sv. Andraža u austrijskoj Koruškoj u Maribor.
Crkveni zvonik s kraja 18. stoljeća visok je 57 metara. Prije toga bio je još 19 metara viši, ali je nakon udara groma i požara snižen. U zvoniku možete razgledati izložbu pod nazivom „Čuvajnica na stolpu“, koja prikazuje nekadašnji stan i službu požarnog čuvara koji je živio na vrhu katedralnog zvonika, a s vrha se pruža prekrasan pogled na Maribor, Pohorje i okolne brežuljke.
Sinagoga
Mariborska sinagoga jedna je od najstarijih sačuvanih sinagoga u Srednjoj Europi i jedan od najvažnijih spomenika židovske kulture u Sloveniji. Vjersko središte staro oko šest stotina godina danas je ponajprije kulturni prostor u kojem možete posjetiti koncerte, izložbe, književne večeri i okrugle stolove. Sinagoga se nalazi na Židovskom trgu.
Sinagoga se u povijesnim zapisima prvi put spominje 1429. godine, iako je najvjerojatnije postojala već u 14. stoljeću. Petsto godina nakon što zgrada na Židovskom trgu više nije služila svojoj prvotnoj namjeni, sinagoga je obnovljena, no ne koristi se kao sakralni objekt. Od 2011. godine u njoj djeluje Centar židovske kulturne baštine, čija je glavna svrha proučavanje, očuvanje i njegovanje te baštine.
Mariborski dvorac s Pokrajinskim muzejom
Jedan od najotmjenijih arhitektonskih spomenika u našem gradu ponosno stoji u samom njegovu srcu: Mariborski gradski dvorac okružuju uvijek živahni Grajski trg, Trg slobode i Trg generala Maistra, a u njemu posjetite Pokrajinski muzej Maribor, gdje će vas oduševiti zbirke neprocjenjive vrijednosti.
Dvorac, koji krase različita stilska i građevinska razdoblja, dao je između 1478. i 1483. godine sagraditi car Fridrik III. s namjerom da učvrsti sjeveroistočni dio gradskih zidina. S vremenom je dvorac pretvoren u bogato feudalno prebivalište.
Među važna graditeljska ostvarenja dvorca ubrajaju se:
- barokno stubište iz razdoblja od 1747. do 1759. godine,
- Loretska kapela uz južno pročelje, nastala između 1665. i 1675. godine,
- viteška dvorana na prvom katu s prekrasnim stropnim oslikom Jožefa Geblerja i zidnim slikama.
Slovensko narodno kazalište Maribor
Slovensko narodno kazalište Maribor (Slovensko narodno gledališče Maribor) nalazi se u staroj gradskoj jezgri, uz prekrasan Slomškov trg sa Stolnicom i parkom, na koji se pruža lijep pogled i iz Kazališne kavane, gdje možete sjesti u ugodnom ambijentu i uživati u dobroj kavi i razgovoru.
U SNG Maribor možete provesti ugodnu večer uz brojna kulturna događanja kazališne kuće, koju čine:
- Drama – uživajte u svjetskim i domaćim dramskim klasicima te suvremenoj dramatici različitih vrsta i žanrova,
- Opera i balet – oduševljavaju zapažene izvedbe klasičnog i suvremenog, domaćeg i stranog opernog i baletnog repertoara,
- Simfonijski orkestar – uz opernu i baletnu djelatnost donosi i redovitu koncertnu djelatnost.
U Slovenskom narodnom kazalištu Maribor održavaju se važnije kazališne, glazbene i druge priredbe koje obogaćuju kulturni život grada – među njima se svakako ističe godišnje Borštnikovo srečanje, najveći slovenski kazališni festival.
Umjetnička galerija Maribor
Umjetnička galerija Maribor jedan je od središnjih muzeja moderne i suvremene umjetnosti u Sloveniji, sa zbirkom umjetničkih djela slovenskih autora od kraja 19. stoljeća do danas. U UGM-u, uz najveća imena slovenske vizualne umjetnosti posljednjih sto godina, možete pratiti utjecajna događanja na međunarodnoj umjetničkoj sceni, prepoznavati mlade zvijezde u usponu suvremene umjetnosti i istraživati aktualne teme vizualne umjetnosti.
UGM svojom zbirkom i programom, koji godišnje obuhvaća oko 12 raznolikih izložbi – od retrospektivnih pregleda slovenskih autora do međunarodnih festivala suvremene umjetnosti te arhitektonskih i dizajnerskih izložbi – značajno suoblikuje događanja u slovenskom i međunarodnom prostoru.
Razgranat obrazovni program galerije povezuje različite generacije, nacionalne zajednice i obrazovne institucije. UGM je prostor za svakoga!
Bazilika Majke Milosrđa (Bazilika Matere Usmiljenja)
Bazilika Majke Milosrđa u Mariboru jedna je od sedam bazilika u Sloveniji i matična crkva Franjevačkog samostana Maribor. Današnja crkva sa samostanom građena je od 1892. do 1900. godine i stoji na mjestu nekadašnje kapucinske crkve iz 17. stoljeća. Zgrada je izgrađena u pseudoromaničkom stilu. Pročelje crkve krase dva moćna tornja visoka 58 metara, završena šiljastim krovom i pozlaćenim križevima visokima 3 metra. Crkva ima tri ulaza ukrašena klesarskim detaljima.
Najbogatije je obrađen glavni portal s mozaikom u luneti, koji prikazuje Navještenje Marijino. Orgulje je 1900. godine izradio mariborski orguljarski majstor Jožef Brandl. Najljepši i najdragocjeniji ukras cijele crkve glavni je oltar, izrađen od 17 vrsta mramora, koji krasi Milosna slika. Crkva je trobrodna, a od njezina prvotnog oslika dio je sačuvan još samo na slavoluku. Zidove prezbiterija 1965. godine oslikao je akademski slikar Stane Kregar, koji je autor i triju novih vitraja.
U grobnici crkve ispod prezbiterija počivali su mariborski grofovi Khiesel i Brandis, kapucinski fratri koji su pomagali ljudima u vrijeme kuge, mariborski biskupi, među kojima je ondje počivao i blaženi Anton Martin Slomšek, te graditelj nove crkve pater Kalist Heric. Grobnica danas nije dostupna.
Mariborčani crkvu poznaju pod nazivom Franjevačka crkva (Frančiškanska cerkev), jer su je 1864. godine zajedno sa samostanom preuzeli franjevci, koji njome upravljaju i danas.
Glavni trg s kužnim stupom i gradskom vijećnicom
Na Glavnom trgu možete razgledati brojne znamenitosti stare gradske jezgre, uživati u kavi u jednom od kafića i upijati sunčeve zrake ili posjetiti neku od trgovina.
Pečat središnjem mariborskom trgu dale su važne povijesne zgrade koje ga okružuju. Gradska vijećnica odnosno rotovž, izgrađena početkom 16. stoljeća, namijenjena je prijemima gradonačelnika i vjenčanjima. U središtu trga nalazi se Marijin odnosno kužni stup, koji su stanovnici podigli u 17. stoljeću u spomen na kugu koja je 1680. i 1681. godine odnijela živote gotovo petine stanovništva.
Među zanimljivijim zgradama na trgu ističe se i zgrada nekadašnjeg kasina, u kojoj danas svoj kreativni prostor ima Salon uporabnih umjetnosti. Na mjestu nekadašnje gostionice Koper nalazila se prva mariborska pivovara, dok je kutna zgrada na početku Poštne ulice s natpisom Ludwigshof nekoć bila u vlasništvu mlinarske obitelji Franz, koja je imala veliki mlin u Melju. U kući oslikanoj ljekarničkim motivima nekada se nalazila gradska ljekarna poznatog mariborskog ljekarnika Franca Minarika.
Alojzijeva crkva
Prekrasnu građevinu kasnobarokne arhitekture pronaći ćete tijekom šetnje starom gradskom jezgrom, jer krasi staru Korošku cestu i zaokružuje kulturno-umjetničku sliku Glavnog trga. Zgradu je projektirao domaći arhitekt Johannes Fuchs, a opremu je izradio Jožef Holzinger. Crkva, koja privlači pozornost već iznimno lijepo izrađenom rokoko ogradom, izgrađena je 1769. godine.
Glavni oltar, također kasnobarokno stupovno umjetničko djelo, krase kipovi sv. Andrije (sv. Andrej) i sv. Petra. Oltarna slika sv. Alojzija s panoramom Maribora djelo je slikara i direktora gračke galerije Gianpaola Tunnerja. Slikar Kuppelwieser izradio je slike za oba bočna oltara: sv. Viktorina s pogledom na Ptuj i sv. Maksimilijana s pogledom na Celje. Tako su na trima crkvenim slikama na jednom mjestu okupljene panorame triju štajerskih gradova iz 19. stoljeća.
Nakon ukinuća isusovačkog reda crkva je 1784. godine zatvorena i pretvorena u vojno skladište, a kolegij je bio namijenjen vojnom odgoju. Godine 1831. crkva je ponovno posvećena za crkvene namjene.