Duplek
Duplek se nalazi na sjeverozapadnom rubu Slovenskih gorica, tamo gdje se brežuljkasti krajevi spuštaju prema nizinskom dijelu obala rijeke Drave.
Ponudba v občini
Kulturna
baština
Crkva sv. Barbare u Koreni
Župna crkva sv. Barbare stoji na mjestu starije crkve iz 1560. godine. Crkva je izgrađena 1789. godine, a 1867. godine dobila je svodove te je obnovljena njezina oprema. Na raskrižju cesta nalazi se trokutasto znamenje koje podsjeća na kugu iz 1710. i 1712. godine. U blizini crkve, kod Ferkova dvorca, nalazi se kameni kip sv. Rikarda iz 1856. godine.
Crkva sv. Marije na Vurberku
Crkva je sve do 1785. godine, kada je Vurberk postao župa, služila za vjerske potrebe grofova i svih koji su bili povezani s dvorcem. Prva crkva spominje se već 1336. godine, dok se druga, posvećena sv. Nikoli, zaštitniku splavara, spominje 1510. godine. Ta je crkva u burnim vremenima turskih provala i protestantizma svjedočila brojnim brutalnim zahvatima – među njima i razbijanju Marijina kipa iz 20-ih godina 15. stoljeća. Ono što u crkvi nisu uništili Turci, dovršili su protestanti. Unatoč tome, opstala je sve do 18. stoljeća.
Crkva sv. Martina u Dvorjanama
Od 1791. godine župna je crkva. Posvećena je zaštitniku sv. Martinu (11. 11.). Na desnom bočnom oltaru nalazi se Bezgrešna, a na lijevom sv. Mihael. Orgulje su iz 1770. godine, više puta obnavljane, posljednji put proširene 1991. godine. Zvonik je masivan, visok 33 m do jabuke, a 1992. godine ponovno je pokriven bakrom. Oko crkve nalazi se zid. Unutar zida nekoć je bilo groblje. Župni dvor izgrađen je oko 1800. godine.
Dvorac Vurberk
Dvorac stoji na strateški važnom brežuljku iznad rijeke Drave. Danas je dvorac ruševina, jer su sačuvani samo renesansni fortifikacijski prsten i zidine s kulama te ulazom s renesansnim portalom, na kojem je još vidljiv vurberški grb s crvom ili zmajem.
Tijekom Drugog svjetskog rata Nijemci su dvorac preuredili u nacističku političku školu, a u veljači 1945. saveznici su ga bombardirali i teško oštetili.
Prirodna
baština
Krajobrazni park Kamenščak
Obuhvaća dio brežuljaka Slovenskih gorica između Dravske i Pesničke doline, između Završke vasi, Korene, Voličine i Hrastovca, te predstavlja dio tzv. osamljenog krša, koji se proteže u širini od 1 do 2 kilometra od Dupleka na jugozapadu do Hrastovca na sjeveroistoku.
U širem području naselja pojavljuje se intenzivnija urbanizacija, a ponegdje i intenziviranje poljoprivrednih površina. Inače je očuvan tradicionalni kulturni krajolik Slovenskih gorica s ekstenzivnom poljoprivrednom uporabom – ekstenzivni travnjaci, visokostablaški voćnjaci na livadama, vinogradi, šumovite sjeverne padine te oranice, pašnjaci i travnjaci na dnu dolina – koji pruža životni prostor velikom broju rijetkih vrsta leptira i ptica.