Miklavž na Dravskem polju
Miklavž na Dravskem polju u cjelini je smješten na Dravskom polju, prijelaznom području između subpanonske i subalpske sjeveroistočne Slovenije. Dravsko polje na zapadu graniči s Pohorjem, na krajnjem sjeverozapadu s Dravskom dolinom, na sjeveru i istoku sa Slovenskim goricama, a na jugu postepeno prelazi u Ptujsko polje.
Kulturna
baština
Rimske gomile
Humno groblje iz rimskog doba (oko 100. godine poslije Krista) u Miklavžu najistočnije je od šest takvih nalazišta na mariborskom području. Rimljani su staklene ili glinene urne s pepelom pokojnika i prilozima za zagrobni put polagali u grobnicu koja je bila postavljena na samoj površini tla. U humcima (nasutim grobnicama) kod Miklavža bili su pokopani ljudi različitih društvenih slojeva. Godine 2002. nastavljena su arheološka iskapanja te je rimski humak uz cestu, na krajnjem rubu Miklavža, rekonstruiran i obnovljen kao kulturno-povijesni spomenik koji je dostupan posjetiteljima.
Crkva sv. Nikole (Cerkev sv. Miklavža)
Današnji izgled sa zvonikom kasnogotičke gradnje s početka 16. stoljeća crkva je dobila 1662. godine. Iz tog razdoblja potječe i prvo brončano zvono u miklavškoj crkvi. Prvi bočni oltar sa slikom sv. Florijana, na kojoj je prikazan mariborski Pristan, datira iz 1740. godine, dok je drugi bočni oltar iz treće četvrtine 18. stoljeća. Križni put u crkvi, koji potječe iz 17. stoljeća, darovala je 1910. godine hoška crkva svojoj podružnici u Miklavžu. U vanjski zid crkve ugrađeno je više rimskih kamenih spomenika. Na južnom zidu crkvenog zvonika naslikana je velika freska sv. Kristofora, zaštitnika od nagle smrti.
Miklavški dvorac
Dvor s srednjovjekovnom lokacijskom tradicijom prvi se put spominje 1453. godine. Današnja zgrada potječe iz prve četvrtine 19. stoljeća, a izgledom je neorenesansna s kraja 19. stoljeća. Prostorije u prizemlju natkrivene su križnim svodovima. Danas je zgrada prenamijenjena za stanovanje, no i dalje ne skriva svoje feudalno podrijetlo.
Crkva sv. Marije u Dobrovcima
Crkvica je izgrađena između 1924. i 1934. godine, a posvećena je sv. Mariji, Kraljici mira. Unutrašnjost crkve prekriva trapezasti strop, a glavna je dragocjenost crkve neorenesansni oltar s baroknim kipom Marije s djetetom iz prve polovice 18. stoljeća.
Prirodna
baština
Miklavška mlaka
Nedaleko od mosta preko kanala za elektranu u Zlatoličju nalazi se izvor koji kao Miklavški potok teče kroz močvarni krajolik i povezuje tri ribnjaka. Prvi je obrastao trskom, u drugom također ima mnogo raznolikog raslinja, a treći, najveći, bogat je ribom. Na području ribnjaka obitavaju divlje patke, povremeno dolijeću i labudovi, a posebna su zanimljivost rode koje se gnijezde na električnom stupu ispred crkve. Takozvana dravska luka, od dravske terase pod starim Miklavžem do Drave, područje je jednog od najbogatijih ekosustava te najljepših i najživljih staništa u Sloveniji. Dio tog područja uz Dravu, sa svojim biljnim i životinjskim svijetom, pripada Krajinskom parku Drava. Među ostalim, ovdje je pravi raj za ornitologe. Među poljima se još uvijek mogu pronaći živice u kojima rastu glog, crna bazga, drijen, lijeska i bagrem, a koje pružaju stanište pticama, kukcima i drugim životinjama. U šumama na području općine izrazito prevladava crni bor, a ima i dosta smreke, nešto hrasta, bukve, graba te još nekoliko drugih vrsta drveća.