Preskoči na glavno vsebino
Drava Bike
Ormož
Ormož

Ormož

Općina Ormož je dio Prlekije – područja između Mure i Drave – a nalazi se između slovensko-hrvatske granice i Gornje Radgone i Ptuja. Ormož se može pohvaliti trima posebnostima: vinom, netaknutim krajolikom i ljudima, objedinjenim u vinskoj kulturi, kulinarici i običajima. 

Ormož obuhvaća širi teritorij s ravnicom i brežuljcima. Arheološka otkrića svrstavaju ovaj kraj u najveća srednjovjekovna prapovijesna nalazišta. Njegov položaj iznad Drave, s lijepim uređenim starim gradom, parkom, crkvom i urbanom uređenošću zaslužuje posjet i duže zadržavanje uz razgledavanje lokalne muzejske zbirke. Brojne su građevine, kao što su to turska, gradska i ugarska vrata, od povijesnog značaja. Lijepo su uređeni parkovi i zelene površine te sportski park s bazenom. Primjerno su održavani i brojni spomenici. 

Ponudba v občini

Kulturna
baština

Kulturna baština

Ormoški dvorac i gospodarski kompleks dvorca

Nakon izumiranja ptujskih gospodara u 15. stoljeću, dvorac je bio u vlasništvu različitih plemićkih obitelji, a danas prostori dvorca služe za reprezentativne potrebe Općine Ormož te za potrebe knjižnice, muzeja, radija i TIC-a. Uz veličanstvene zidne slike, koje spadaju među vrhunce klasicističke umjetnosti u Sloveniji, u dvorcu su izložene i različite izložbe.

Gospodarski kompleks dvorca čini građevina povezana s više gospodarskih objekata nastalih u različitim vremenskim razdobljima od 18. stoljeća nadalje. I u izložbenim prostorima gospodarskog kompleksa mogu se razgledati različite izložbe.

Kulturna baština

Župna crkva svetog Jakoba

Na istočnom rubu Gradskog trga nalazi se Župna crkva svetog Jakoba. Najstarija zidna slika u crkvi nastala je negdje nakon sredine 14. stoljeća, dok je oko 1630. godine nastala ekspresivna kompozicija Posljednjeg suda na slavolučnom zidu. Glavni ukras lađe predstavlja slika na sjevernom zidu lađe, gdje je u četiri reda prikazano 48 prizora iz Starog i Novog zavjeta.

U crkvi je vrijedan razgledavanja i krsni zdenac iz 16. stoljeća. Nasuprot ulazu u crkvu nalazi se kasnobarokni Marijin stup.

Kulturna baština

Velika Nedelja – dvorac i crkva Svetog Trojstva

Prema legendi, mjesto je dobilo ime po bitci koja se navodno odigrala na Uskrsnu nedjelju neposredno prije 1200. godine. U toj je bitci Fridrik II. Ptujski, uz pomoć Njemačkog viteškog reda, oteo Mađarima još nenaseljeno područje Velike Nedelje te ga, u znak zahvalnosti za pomoć u borbama, darovao viteškom redu.

Simboli njezine nekadašnje važnosti su pražupna crkva Svetog Trojstva, podignuta ubrzo nakon 1200. godine — u romaničkoj apsidi nalazi se najstariji krsni zdenac u Sloveniji iz oko 1235. godine — te dvorac, stara križnička komenda, koji se prvi put spominje 1273. godine, no najvjerojatnije je nastao već ubrzo nakon 1200. godine.

U prostorima dvorca može se razgledati etnološka zbirka, gdje se uz pomoć izloženih predmeta upoznaje bogatstvo etnološke baštine ormoškog područja. U dvorcu su za razgled dostupni i prekrasna dvorska kapela ukrašena štukaturama te stalna povijesna izložba Velika Nedelja kroz stoljeća.

Prirodna
baština

Prirodna baština

Ormoški park

Nakon 1910. godine, kada je dvorac prešao u vlasništvo obitelji Wurmbrand-Stuppach, oko dvorca je uređen veliki engleski park te je zasađeno i nekoliko primjeraka egzotičnih stabala. Po svojem uređenju i raznolikosti ubraja se među najljepše parkove u Sloveniji i jedan je od rijetkih tako dobro očuvanih dvorskih parkova u zemlji.

Na istočnom rubu parka početkom 20. stoljeća podignuta je kapela s grobnicom posljednjih vlasnika dvorca. Ispred dvorca nalazi se spomen-aleja važnih osoba iz Ormoža i okolice.

Prirodna baština

Ormoška vinska cesta

Vinorodno područje uz Ormošku vinsku cestu proteže se u dva kraka. Prvi počinje u Ormožu, odnosno na Dobravi, i vodi preko Kogla i Strezetine do Runeča, zatim kroz Žvab do Pršetinaca. Potom se nastavlja preko Koračiškog vrha, preko Senika, Sodinskog vrha i Drakšla prema Velikoj Nedelji. Ovaj krak dug je oko 30 km.

Drugi krak vinske ceste vijuga iz Podgoraca na Cvetkovski vrh i preko doline Bresnice na Zamušanski vrh. Dug je oko 10 km i povezuje se s Jeruzalemskom vinskom cestom.

Na Ormoškoj vinskoj cesti susreću se iznimne prirodne ljepote te bogata etnološka, kulturna i povijesna baština. Na obroncima brežuljaka još se nalazi dosta starih drvenih vinskih podruma pokrivenih slamom, poznatih kao klečaj.

Prirodna baština

Jeruzalemska vinska cesta

Jeruzalemska vinska cesta počinje u Ormožu i nastavlja se prema Ivanjkovcima, odakle put vodi kroz Svetinje do Jeruzalema, zatim kroz Miklavž pri Ormožu do Koga, gdje se vraća prema Miklavžu i ponovno stiže u Ormož.

Dvorac Jeruzalem otvoren je svima koji cijene sklad odabranih jela i izvrsnih vina. Okružen je arboretumom egzotičnog drveća. Uz vinsku cestu između Svetinja i Jeruzalema nalazi se zidanica Malek, u kojoj su manji vinogradarski muzej, velika preša u nadsvođenom podrumu i kućna kapela s freskama iz 17. stoljeća.

Zgrada stara više od tristo godina, koju su nekadašnji vlasnici koristili kao prebivalište i gospodarski objekt za preradu grožđa i njegu vina, danas je preuređena u turistički objekt koji otvara vrata najavljenim skupinama i pojedincima.

I u okolnim zidanicama, vinotočima, tavernama i turističkim gospodarstvima dostupna je bogata ponuda vina i kulinarike. Posjetitelji na vinskoj cesti mogu voziti bicikl, jahati, voziti se kočijom te šetati označenim stazama među vinogradima.

Prirodna baština

Prirodni rezervat Ormoške lagune

Ormoške lagune su močvarno područje antropogenog nastanka površine 55 hektara, smješteno na području riječnog ekosustava Drave uz Ormoško jezero. Sastoje se od plitkih bazena s tršćacima i sastojinama rogoza, a okružuje ih poplavna šuma, rijedak ostatak mekom drvnom riječne šume u Sloveniji. Močvarno područje ima iznimno nacionalno i međunarodno značenje za brojne ugrožene vrste ptica.

Ormoške lagune važno su gnjezdilište vodenih ptica i ključno odmorište za ptice selice u Sloveniji. Ovdje je zabilježeno već 29 gnjezdećih vrsta vodenih ptica, među kojima su i ugrožene i rijetke vrste. U prostranim tršćacima gnijezdi se i eja močvarica, vrsta koja se u Sloveniji gnijezdi samo na ovom području. Tijekom selidbe redovito se pojavljuje 30 vrsta, a njihov broj u selidbenom razdoblju može doseći i nekoliko desetaka tisuća ptica.

Vegetacijom u prirodnom rezervatu upravlja se ispašom vodenih bivola, koji su posebno prilagođeni vodenim okolišima i nezamjenjivi su pomagači u održavanju staništa. Ormoško jezero, koje se nalazi u neposrednoj blizini, iznimno je zanimljivo u svim godišnjim dobima.

Prirodni rezervat otvoren je za javnost i ima uređenu infrastrukturu za posjetitelje. Kvalitetan doživljaj prirode omogućuje poučna staza s promatračnicama i centrom za posjetitelje, prilagođena i skupinama s posebnim potrebama. U rezervatu se, u obliku vođenih izleta, provodi i obrazovni program za mlade te druge skupine posjetitelja.